Duhovi - Nedjelja Pedesetnice



U ono vrijeme: Reče Isus svojim učenicima: „Kada dođe Branitelj koga ću vam poslati od Oca – Duh istine koji od Oca izlazi – on će svjedočiti za mene. I vi ćete svjedočiti jer ste od početka sa mnom. Još vam mnogo imam kazati, ali sada ne možete nositi. No kada dođe on – Duh istine – upućivat će vas u svu istinu; jer neće govoriti sam od sebe, nego će govoriti što čuje i navješćivat će vam ono što dolazi. On će mene proslavljati jer će od mojega uzimati i navješćivati vama. Sve što ima Otac, moje je. Zbog toga vam rekoh: od mojega uzima i – navješćivat će vama.“

Iv 15, 26-27; 16, 12-15

Svi ljudi koji dosljedno vjeruju u Isusa Krista imaju Duha Božjega, jer je to Isusov Duh. U njima bi se, kroz vjerničku djelatnost, trebalo prepoznavati prisutnost Duha Životvorca koji umornima i slabima olakšava teret života; koji žalosnima donosi utjehu i nadu; koji fizičkim i psihičkim ranjenicima pospješuje zacjeljivanje rana, a u ledena srca unosi toplinu i radost novoga života. Duh je snaga koja vodi svakoga čovjeka u borbi za uspostavu novoga društva.


                        DUHOVI - PEDESETNICA  
 
Danas slavimo dan Duha Svetoga. Zanimljiv je naš naziv za današnju svetkovinu. To nije množina od riječi „duh.“ To je posvojni pridjev od imena Duh: Duhovni dan, Duhovni dani. Svetkovina se slavila tri dana. Zato u nekim krajevima postoji naziv Trojaki. A Pedesetnicom se nazivao blagdan nakon Pashe, kada se hodočastilo u Jeruzalem. Slavio se pod znakom punine: kao znak zahvalnosti za dar žetve i za dar Zakona.
   I sam broj mu je svet. U bibliji broj 3, označava Božji broj. To je puni i nedjeljivi broj. A broj 4, broj je svijeta. Savršeno je djeljiv i označava četiri strane svijeta. Stoga je broj 7 osobito svet, 7 = 4+3. To je broj svijeta i broj Boga zajedno = cjelokupna stvarnost. A evo, Pedesetnica: 50 = 7x7 + 1 (Duh Sveti). Dakle, savršena punina.
Dar Duha u Svetom pismu označava puninu svih Božjih darova. Dar Duha vrhunski je dar Krista uskrsloga, svojim učenicima, a preko njih svim svojim sljedbenicima. On donosi: „Sedam darova Duha Svetoga:mudrost, razum, savjet, jakost, znanje, pobožnost, strah Božji.Snagu pokazuje prva riječ Biblije o Duhu Boţjem: „U početku stvori Bog nebo i zemlju. Zemlja bijaše pusta i prazna… ali Duh je Božji lebdio nad vodama“ (Post 1,1-2). To je značajno izrazila i Knjiga mudrosti: „Doista, Duh Gospodnji ispunja svemir“ (Mudr 1,7). Duh je vrhunski dar Krista Uskrsloga Crkvi. Tako su Duhovi i rođendan Crkve. Crkva nije stvorena voljom većine, ni zalaganjem ljudi. Crkva je rođena kao DAR Krista Uskrsloga, kao dar ljubavi i nade. Ona svoj pravi izvor ima u Trojednome Bogu. Crkva je dakle, djelo Trojstva. Crkva ne posvaja Duha samo za sebe. Ona se veseli daru Duha koji mogu uživati svi ljudi dabre volje. Isus je rekao: „Duh puše gdje hoće“(Iv3,8).
   Svi ljudi koji dosljedno vjeruju u Isusa Krista imaju Duha Božjega, jer je to Isusov Duh. U njima bi se, kroz vjerničku djelatnost, trebalo prepoznavati prisutnost Duha Životvorca koji umornima i slabima olakšava teret života; koji žalosnima donosi utjehu i nadu; koji fizičkim i psihičkim ranjenicima pospješuje zacjeljivanje rana, a u ledena srca unosi toplinu i radost novoga života. Duh je snaga koja vodi svakoga čovjeka u borbi za uspostavu novoga društva.



NADAHNUĆA DUHA SVETOGA



Duh Sveti nadahnjuje naše misli, riječi i djela, potiče nas da živimo po Božjoj volji, da izgrađujemo kraljevstvo Božje po ljubavi u našim obiteljima i zajednicama, u međusobnom razumijevanju, suradnji i poštivanju drugoga. Podiže nas kad nam je teško, tješi nas, brani i ispunja radošću.
Nadahnuti nas može i duh koji nije Sveti. Onaj koji laže, potiče na sebičnost, oholost, osvetu, svađu, koji nas razdvaja, čini ispraznima i pohlepnima, koji ne dopušta da vidimo pravu vrijednost života.

Kako živimo kad primamo nadahnuće Duha Svetoga?
Kako se možemo oduprijeti poticajima duha koji nije Svet?



         Spomen na uloge Blažene Djevice Marije kao Majke Crkve!

Od prvih redaka Lukina i Matejeva evanđelja možemo vidjeti važnost Marije u Isusovu životu. Njoj je Bog povjerio najtežu i najljepšu zadaću brige za svojega jedinorođenoga Sina. Na križu Isus govori učeniku: “Evo ti majke”, a majci govori: “Evo ti sina”. Tim riječima Marija ne samo da je majka Isusu, nego također postaje majkom svima nama. Marija nije samo majka glave Crkve, već i majka svim udovima Crkve, pa tako i nama. Na molbu pokojnog kardinala Kuharića, Kongregacija za bogoštovlje 1979. g. određuje da se u svim biskupijama na teritoriju bivše Jugoslavije blagdan Marije Majke Crkve slavi u ponedjeljak po Duhovima. 
1) utjelovljenje Riječi kada je Marija “neokaljana srca primila, u djevičanskom
krilu začela i rodivši Krista u njemu njegovala početak Crkve”
2) muku Kristovu – u kojoj je Isus Mariju postavio i za našu majku
3) izlijevanje Duha – kada Marija svoje prošnje sjedinjuje s učenicima
i tako postala uzor Crkve moliteljice;
4) uznesenje na nebo–što je znak proslave svih putnika prema vječnoj domovini




Kako bi potakao pobožnost prema Presvetom otajstvu, zagrebački biskup Mirko Esterhazy početkom 18. st. izdao je naredbu da se u svim župnim crkvama ima slaviti svečana sv. misa i održati procesija sa Presvetim. Da bi neprestano trajala pobožnost i molitva svetootajstvenom Spasitelju, zagrebački biskup Josip Galjuf 1773. godine izdao je naredbu, po kojoj se tijekom cijele godine u svim župnim crkvama, tada velike zagrebačke biskupije, imalo obavljati svagdašnje klečanje.



"Kucnuo je čas da se očevi i majke vrate iz svoga izgnanstva – jer su sami sebe prognali iz odgoja djece – i ponovno na sebe potpuno preuzmu svoju odgojnu ulogu. Nadam se da će Gospodin dati roditeljima tu milost: da ne prognaju same sebe iz odgoja djece. A to može učiniti samo ljubav, nježnost i strpljivost."
papa Franjo

 




Rajh Ivan Sv. Đurđ, Dravska 35
200
Horvat Marijan  Sv. Đurđ Br. Radića 12   
200
Bahat Kruno Karlovec Glavna 26    
300
Lipić  Marija   Obrankovec 16
200
Brzaj Dragutin Hrženic M. Gupca 22
700
Kovač  Miljenko S. Đurđ Cvjetna 43
200













P
25.05. Marija majka Crkve 7.30 +Tihomir Dijanošić Antun Bohnec
17.00 SĐ Svibanjska pob. i misa +Zlatar Anka Franjo
18.00 Struga +Josip Tuksor
U
26.05 Sv. Filip Neri 7.30 +
S
27.05. Sv. Augustin Kanterberisjki 17.00 Svib pobožnost +Katica Markovčić Valent
19.00 ML
Č
28.05. Velimir 7.30
P
29.05. Euzebije  
S
30.05. Kvatri 7.30
18.00 Rasinja– Sv. Krizma
N
31.05.
Presveto Trojstvo

Jedan je Bog,
a tri su Božanske osobe!
8.00 +č.s Ilka Krajač, ob. Krajač i ob. Škrget. ob. Šoš i Katarina Petak +Žerdin Stjepan Paula +Belović Vlado Antun
9.30 Hrženica +Vladimir Turščak +Srnec Josip +Namjesnik Franjo Marija +Stančin Jela Kuzman +Marija Jagić +Kraljić Stjepan Nevenka +Roza Franjo Jug +Međeral Franjo
11.00 -Ludbreg –
15.00 SĐ Svibanjska pobožnost – svi zajedno